Vještine koje je korisno razviti kod djeteta prije polaska u školu te kako učiti kroz igru

Razvoj predčitalačkih vještina omogućit će vašem djetetu da lakše savlada vještine pisanja. Te vještine dijete usvaja od 2. godine života. Tijekom procesa razvoja predčitalačkih vještina dijete prepoznaje i slaže rime, prepoznaje i segmentira slogove, prepoznaje prvi glas u riječima, rastavlja riječi na glasove, a glasove spaja u smislene cjeline te, naposlijetku, stvara nove riječi dodavanjem, oduzimanjem ili premještanjem glasova u riječima. U razvoju predčitalačkih vještina mogu vam pomoći korisne govorno-jezične igre poput brojalica, opisivanja slika, prepričavanja priča, traženja rime među riječima ...

Za dijete je važno da prije odlaska u školu razvije i vještinu pisanja. Da bismo postigli razvoj vještine pisanja važno je poticati grafomotoričke vještine. Osim što može vježbati povlačiti različite linije po papiru grafomotoriku je moguće vježbati i kroz igru – vožnjom autića unutar zadanih linija, prolaženjem prstima po linijama, bojenjem i izrezivanjem likova, modeliranjem plastelina i gline, slaganjem slagalica i sl.

Predmatematičke vještine također je važno razviti prije djetetova polaska u školu. U predškolskom razdoblju dijete usvaja mnoga znanja koja će mu kasnije koristiti za razumijevanje matematike. Predmatematičke vještine također se usvajaju kroz igru – razvrstavanjem predmeta, nizanjem predmeta, brojenjem igračaka tijekom pospremanja u kutiju, primjećivanjem svojstava igračaka (boja, oblik, veličina), uspoređivanjem predmeta (veliko – malo, visoko – nisko), prepoznavanjem količine (puno igračaka – malo igračaka) itd.

Koncentracija se može razvijati od djetetove najranije dobi, a igra je važna i u ovom segmentu. Pažnju je moguće uvježbavati bojenjem, slaganjem slagalica, vježbama razvrstavanja, igranjem uloga, spajanjem jednakih životinja ili likova na papiru, traženjem razlika među predmetima i sl.

S organizacijom se dijete susreće od najranije dobi, a počinje se razvijati već pospremanjem igračaka u kutiju. Raspored buđenja i odlazaka u krevet također je dio organizacije djetetove rutine, a utječe na daljnji razvoj organizacijskih vještina.

Upoznavanjem s tehnikama učenja od najranije dobi čitav proces obrazovanja bit će olakšan. Upoznavanjem djeteta s mentalnim mapama uvelike ćete skratiti proces učenja, a učenje učiniti zabavnim. Dijete će s lakoćom i dugoročno pamtiti, a nove će spoznaje procesuirati uz pomoć slika.

A za one koji već idu u školu donosimo savjete kako učiti kroz igru.
Jeste li znali da se dijete istovremeno može igrati i učiti? Čini vam se nemogućim?

Učenjem kroz igru učenici mogu brže i bolje pamtiti nastavno gradivo, zato što zaborave da uče. Igra je nešto zabavno i neopterećujuće, stoga spajanjem učenja i igre možemo postići puno bolje rezultate. Time se istovremeno razvija natjecateljski duh među učenicima. Osim što kroz igru uče djeca također razvijaju i vlastite socijalne i komunikacijske vještine. Učenjem napamet neće postići ni približno tako dobre rezultate kao učenjem kroz igru. Često se dogodi da učenici nastavno gradivo za nekoliko dana zaborave, zato što učenjem napamet nastavno gradivo ulazi u kratkoročnu memoriju. S druge strane, učenjem kroz igru i konstruiranjem pitanja tako da dijete zaista "uključi" mozak i nauči razmišljati ono će postići puno bolje rezultate.

Kako učiti kroz igru?

Logos učiteljica donosi vam nekoliko prijedloga kako da svoje učenje učinite zabavnim, odnosno kako da se igrate i učite istovremeno.

1. Memory
Osim što razvija mozak ova je igra zgodan način da povezujete države s njihovim glavnim gradovima, pisce s književnim djelima i sl. S obzirom na to da dijete bolje pamti slikovno na memorijske kartice možete, osim npr. imena i prezimena pisaca i naziva njihovih djela, staviti i sliku pisca/spisateljice na jednu karticu te naslovnu stranicu književnog djela na drugu karticu. Na isti način možete kreirati svoje memorijske kartice s glavnim gradovima, državama i sl.

2. Kviz znanja
Kviz znanja jedan je od zabavnijih načina učenja kroz igru. Umjesto isključivo klasičnoga načina postavljanja pitanja poželjno je ubaciti što više pitanja koja iziskuju razmišljanje. Primjerice, umjesto klasičnoga načina postavljanja pitanja ("Što su imenice?") djeci ponudite niz riječi kojima imenujemo živa bića, stvari i pojave i postavite im pitanje "Kako nazivamo podcrtane riječi?" i "S obzirom na riječi koje su ti ponuđene, što možeš zaključiti? Što imenujemo imenicama?"

3. Križaljka
Umjesto klasičnoga načina ispitivanja pitanja za razmišljanje možete ukomponirati i u križaljke. Križaljka vam može dobro poslužiti za ponavljanje gradiva, što će za učenike vjerojatno biti zabavniji način ponavljanja gradiva od klasičnoga načina.

4. Zagonetke
Zagonetke su uvijek dobrodošle. Osobito se dobro mogu iskoristiti kao uvod u nastavnu cjelinu. Mogu se rješavati individualno ili u timu. Dobra su vježba koncentracije i izvrstan način za razvijanje komunikacijskih i socijalnih vještina te vještina rada u timu.

5. Rebusi
Rebusi se, kao i zagonetke, mogu iskoristiti kao uvod u nastavnu cjelinu. Zabavno ih je rješavati i, kao i zagonetke, dobra su vježba koncentracije. Isto se tako mogu rješavati individualno ili radom u skupini i dobar su način za razvoj komunikacijskih i socijalnih vještina te vještina rada u skupinama.

6. Društvene igre – BrainBox
Ova igra donosi test pamćenja u samo 10 minuta!

Hrvatska je prekrasna zemlja s fascinantnom kulturom i poviješću. BrainBox dizajniran je za igranje s obitelji i prijateljima. Razvija vještine uočavanja i pamćenja te pridonosi usvajanju novih saznanja o ovoj lijepoj zemlji.
U pakiranju je 55 kartica sa zanimljivim činjenicama o Hrvatskoj. Svaka se kartica odnosi na drugačiji aspekt Hrvatske. Od Plitvičkih jezera do Pule, od Zadra do Zagreba, od festivala do poznatih Hrvata, ovaj BrainBox ističe najbolje što Hrvatska ima za ponuditi.
Društvene se igre također mogu igrati individualno ili u skupini. Igranjem društvenih igara potiče se i natjecateljski duh.

Učenje kroz igru metoda je učenja koja bi se, što je više moguće, trebala primjenjivati u školstvu. Učenjem napamet učenici neće postići toliko dobre rezultate niti će im, u većini slučajeva, ono o čemu uče ostati u dugoročnoj memoriji, niti će razumjeti to o čemu uče jer im učenje predstavlja jedan mehanički proces. Učeći kroz igru, osim što su veće šanse da će im nastavno gradivo ući u dugoročnu memoriju, učenici će razvijati i socijalne i komunikacijske vještine te vještine rada u timu, a uz to će se i dobro zabaviti.

Više savjeta možete pronaći na www.logosuciteljica.hr